Kompanija Arcelor Mittal Prijedor u prvih šest mjeseci ove godine proizvela je i željezarama ove kompanije u Zenici, Katovicama, Ostravi i Krakovu plasirala oko 780.000 tona rude. Najviše rude, 80 posto, otpremljeno je prema u Zenicu. U istom periodu, u nabavku opreme uložili su oko 11 miliona maraka i sa 700, koliko ih je bilo zaposleno tokom prošle godine, broj radnika povećali na 850, s prosječnom platom od 980 maraka. Arcelor Mittal Prijedor u prvih šest mjeseci ove godine poslovao je pozitivno, s prihodom od oko 47.300.000 maraka i rashodom od oko 46.700.000 KM. Samo po osnovu povećanja doprinosa i poreza na plate trebaju izdvojiti dodatni milion maraka. To je skoro jedna mjesečna plaća i enormno je opterećenje koje je, uz povećanje cijena nafte i višemilionska ulaganja, dodatno opterećenje za naše poslovanje.
Kompanija Arcelor Mittal Prijedor u prvih šest mjeseci ove godine proizvela je i željezarama ove kompanije u Zenici, Katovicama, Ostravi i Krakovu plasirala oko 780.000 tona rude. Ovo je jučer novinarima kazao Mladen Jelača, direktor kompanije, i dodao da je najviše rude, 80 posto, otpremljeno prema u Zenicu.
- U istom periodu, u nabavku opreme uložili smo oko 11 miliona maraka i sa 700, koliko ih je bilo zaposleno tokom prošle godine, broj radnika povećali na 850, s prosječnom platom od 980 maraka - kazao je Jelača, koji je za narednih šest mjeseci najavio proizvodnju od milion tona rude.
Prema Jelačinim riječima, Arcelor Mittal Prijedor u prvih šest mjeseci ove godine poslovao je pozitivno, s prihodom od oko 47.300.000 maraka i rashodom od oko 46.700.000 KM.
- Samo po osnovu povećanja doprinosa i poreza na plate trebamo izdvojiti dodatni milion maraka. To je skoro jedna mjesečna plaća i enormno je opterećenje koje je, uz povećanje cijena nafte i višemilionska ulaganja, dodatno opterećenje za naše poslovanje - izjavio je Jelača.
Naglasio je da bi eventualno novo stupanje radnika Željeznica RS u štrajk imalo nesagledive posljedice.
Poremećaj u transportu
- Bilo kakav poremećaj u transportu rude mogao bi stopirati proizvodnju koja na mjesečnom nivou iznosi oko 200.000 tona i najveća je od 2004. godine. Dakle, štete bi bile mnoge veće nego u prethodna dva štrajka. Volio bih da se nadležni, odgovorni u Željeznicama, Vladi RS i resornom ministarstvu dogovore, jer bi posljedice po privredu bile strahovite - kazao je Jelača.